ERVIN POLJAK

nitko

Aktivno uključivanje mladih u društveni život zajednice Petruševec i Žitnjak

The project activities will serve a significant proportion of youth, including ethic and national minority groups, living in Petruševec/Å½itnjak communities, most of whom are in considerable social need.

1. Predstavljanje udruge

PRIJATELJ se razvio iz djelovanja međunarodne organizacija “Immigration and Refugee Services of America (IRSA), a na inicijativu njezinih hrvatskih djelatnika i volontera. Kao domaća, nevladina udruga PRIJATELJ djeluje od ožujka 1996. godine.

Sukladno hrvatskom Zakonu o nevladinim udrugama, PRIJATELJ je udruga koju čini 15 članova. Sukladno Statutu udruge, a prema Zakonu o nevladinim udrugama, upravna tijela organizacije su: Skupština – glavno tijela udruge, koju čine svi članovi udruge, na čijem čelu je predsjednik tj. potpredsjednik Skupštine; Upravni odbor (5 članova) i Nadzorni odbor (3 člana). Predsjednik udruge predstavlja organizaciju i preuzima odgovornost za vođenje udruge u skladu sa zakonom. Predsjednik udruge također upravlja radom udruge u skladu s odlukama Upravnog odbora.

Svrha (misija) postojanja udruge je provođenje aktivnosti i društveno korisnih akcija (socijalnih akcija) u lokalnoj zajednici te poticanje i motiviranje mladih i njihovih obitelji na samo-organiziranje i suradnju u ostvarivanju građanskih inicijativa i zadovoljavanju potreba pojedinca.

PRIJATELJ je svoj prvi program društvenog razvoja zajednice, “Social and Community Development Program”, započeo provoditi u svibnju 1996. g. Godinu dana poslije udruga kreće s radom ne programu koji se bazira na radu s mladima, “Youth Involvement in Kozari Bok/Put Communities”. Svojim radom djelatnici udruge zadobili su povjerenje i podršku svih grupa u naseljima Kozari Bok/put te su dokazali da društveno orijentirani projekti s Društvenim centrom mogu zadovoljiti potrebe socijalno najugroženije i najizoliranije djece, mladih i odraslih članova zajednice. Djelatnici su dobro poznati i respektirani u zajednici, Društveni centar je optimalno korišten, a veliki broj aktivnosti i događanja dobro je posječen, što je sve uvelike utjecalo na povećanje razine samopouzdanja i građanske odgovornosti onih koji su sudjelovali u provođenju aktivnosti i radu Društvenog centra. PRIJATELJ je također zadobio povjerenje i podršku lokalne uprave, političkih i drugih grupa u zajednici (zajedničke akcije na poboljšanju životnih uvjeta, kao što su organiziranje sastanaka građana po pitanjima legalizacije bespravno izgrađenih objekata i priključivanje domaćinstava na gradski sustav kanalizacije); Centra za socijalnu skrb Pešćenica, O.Š. “Dr. Vinka Žganca” i mjesnog Doma zdravlja (sudjelovanje u projektu “Modifikacija ponašanja putem igre”, kroz organiziranje grupe za pomoć u učenju) i drugih nevladinih udruga (pomoć i tehnička podrška u procesu registriranja te pomoć u pisanju projekata Uniji Roma Hrvatske, zajedničko provođenje kreativnih i edukativnih aktivnosti, aktivnosti za djecu i mlade s NVO-ima “Djeca prva” i “Centar za kreativni rad”).

U 2000. i 2001. god. udruga je potpomognuta od tri glavna donatora, AED (Academy for Educational Development), Institut otvoreno društvo – Hrvatska, WCC ( World Council of Churches) i SKN ( Fundation for Children’s Welfare Stamps).

U dosadašnjem radu PRIJATELJA, Područni ured Pešćenica – Služba za rad mjesne samouprave Pešćenica, pružala je značajan doprinos omogućivši besplatno korištenje prostorija bivše mjesne zajednice kao društvenog centra u kojem udruga provodi svoj program. Ove godine udruga je dobila odobrenje za korištenje Društvenog doma Žitnjak pod istim uvjetima kao što koristi i i Društveni dom u Kozari boku, dakle bez ikakve financijske ili materijalne naknade.

2. Opis potreba

Petruševec i Žitnjak su naselja smještena na rubnom području grada Zagreba. Prema popisu stanovništva iz 1991., u Žitnjaku je živjelo 3400 stanovnika, dok je Petruševec proglašen naseljem nakon tog popisa tako da o broju njegovih stanovnika nemamo podatke. Međutim, za oba naselja je karakteristična velika ekspanzija stanovništva u ratnom i poratnom razdoblju. Procjenjuje se da je broj oba stanovnika oba naselja najmanje udvostručen i to uglavnom prognanicima i izbjeglicama iz ratom zahvaćenih područje bivše Jugoslavije. Naselja su pretežno izgrađena bez urbanističkog plana, a komunalni i zdravstveni problemi stanovnika popraćeni su siromaštvom i etničkom diskriminacijom. Veliki broj stanovnika pripada etničkoj ili nacionalnoj manjini. Pretežno su to bosanski Muslimani.

Može se reći da je zajednica suočena sa svim problemima suvremenog hrvatskog društva u poslijeratnom razdoblju, kao što su prisilne migracije i razdoblje tranzicije u sferi ekonomije i socijalne politike. Stopa nezaposlenosti je visoka, mnoge obitelji ne dobivaju nikakvu potporu od državnih službi pa stoga ovise o drugim, manje sigurnim izvorima prihoda. Ugroženost zdravlja, loši uvjeti stanovanja i siromaštvo potencirani su predrasudama i stresovima zbog bijega iz ratom zahvaćenih područja. Ljudi osjećaju nedostatak kontrole nad vlastitim životima i nemaju gotovo nikakvih mogućnosti za sudjelovanje u kreativnim aktivnostima. Ipak, za pojedine grupe stanovnika Petruševca i Žitnjaka, nedostaci u socijalnoj sferi života naročito su akutni. Različiti uvjeti doveli su do zanemarivanja ove zajednice od strane mnogih socijalnih i drugih državnih službi. Članovi zajednice ne sudjeluju u procesima odlučivanja i bez mogućnosti su da utječu na donošenje odluka na lokalnoj razini. Naročito su mladi ljudi otuđeni i zakinuti od različitih programa i ustanova iz gradskih sredina. Svi nabrojeni problemi najviše su utjecali na djecu i mlade koji su svoje najsenzibilnije godine djetinjstva proveli u ratnim uvjetima.

U zajednici je očita neorganiziranost stanovništva. Članovi zajednice, poglavito mladi, ne znaju kako bi zastupali vlastite interese kod lokalnih službi uprave i drugih institucija, a predstavnici lokalne uprave na prepoznaju pripadnike lokalne zajednice kao ravnopravne partnere u kreiranju lokalne politike.

Stereotipi o Petruševcu/Žitnjaku su sljedeći: to je područje s visokom stopom kriminaliteta, postoje grupe mladih nasilnika, droga i drugi oblici društveno neprihvatljivih oblika ponašanja (u ukupnom broju počinitelja krivičnih djela u Hrvatskoj, u 1998., maloljetni počinitelji zastupljeni su s visokih 7.5%). Prema službenim statističkim podacima za 1999. g., zastupljenost mladih u ukupnom broju nezaposlenih iznosila je 32.6%. Podaci o nezaposlenosti za prosinac 2000. g., pokazuju da cca. 106 000 nezaposlenih su mlade osobe, koje traže posao prvi put. Državno povjerenstvo za prevenciju poremećaja u ponašanju kod djece i zaštitu djece s poremećajem u ponašanju iznijelo je podatke da je u 1998. godini povećana stopa krivičnih djela na štetu djece i maloljetnika za čak 73,44%.

Stvarnost je mnogo kompleksnija i u daljnjem djelovanju moraju se uzeti u obzir snaga i osjećaj ponosa stanovnika zajednice, neuspjesi i zanemarivanje zajednice ne od strane stanovnika, već od strane raznih socijalnih i državnih službi te značaj podizanja nivoa svijesti i saznanja o potrebama stanovništva kod nevladinih udruga, državnih ustanova i institucija.

3. Ciljevi i podciljevi

Cilj programa je doprinijeti razvoju zajednice kroz podršku i motiviranje

mlađih članova zajednice na način koji potiče samo-organiziranje i aktivnu građansku odgovornost, a kroz poticanje kreativnosti, samopouzdanja, mogućnosti izbora, uzajamne tolerancije i poštovanja.

Glavni podciljevi su:

uspostavljanje dugoročnih dobrih odnosa s lokalnom upravom i svim oblicima formalnih i neformalnih grupa u zajednici
uspostavljanje mehanizama zajedničkog donošenja odluka i zajedničkog rješavanja problema od interesa za mlade članove zajednice.

Dodatni podciljevi su:

osnažiti osjećaj kontrole mladih nad vlastitim životima
pružiti mogućnost izbora, omogućiti kreativno provođenje slobodnog vremena i uključiti mlade u sve aspekte rada u programu
povećati svijest o potrebi veće građanske odgovornosti pri rješavanju problema od interesa za mlade članove zajednice

Tokom prve godine rada, PRIJATELJ će započeti proces osnaživanja osjećaja kontrole mladih nad vlastitim životima. Program će promovirati reintegraciju mladih ljudi u školski sustav, unaprijediti mogućnosti za kreativno korištenje slobodnog vremena, smanjiti osjećaj bespomoćnosti i besperspektivnosti među mladima, pružiti podršku svim grupama u zajednici u otkrivanju vlastitih vještina i energije koje će koristiti cijeloj zajednici.

4. Očekivani rezultati

Kroz uspostavljanje dobrih odnosa s lokalnom upravom i drugim grupama, i kroz uključivanje u procese donošenja odluka na lokalnoj razini, očekuje se ostvarivanje sljedećih rezultata:

Mladi Petruševca i Žitnjaka biti će aktivno uključeni u društveni život zajednice.
Započeti će proces samo-organiziranja zajednice i mladi stanovnici Petruševca i Žitnjaka biti će u mogućnosti zastupati dobrobit zajednice.

5. Aktivnosti

Rezultat 1.: Mladi Petruševca i Žitnjaka biti će aktivno uključeni u društveni život zajednice.

Aktivnost 1.a.: Organiziranje Vijeća mladih

Jedna od važnih aktivnosti biti će organiziranje Vijeća mladih. Članovi Vijeća mladih biti će postojeći korisnici društvenog centra, koji će kroz Vijeće preuzeti veću odgovornost za rad centra te ujedno razvijati vještine vođenja i upravljanja.

Tridesetak mladih okupljati će se jednom mjesečno (10 sastanaka, ukupno 20 radna sata), u centru, kako bi planirali i razvijali aktivnosti u centru (kreativne aktivnosti za djecu i mlade, kao što su: likovne radionice, plesne i dramske grupe, glazbene i kompjuterske radionice, sportske aktivnosti, itd.) i socijalne akcije u zajednici (čišćenje okoliša, sakupljanje otpadnog papira, organiziranje predstava i specijalnih sportskih događanja). U tu svrhu centar će biti otvoren 5 dana u tjednu, od 11.00-17.00 sati, a aktivnosti će se provoditi uz potporu 2-3 voditelja aktivnosti i volontera.

Kroz aktivnosti Vijeća mladih, članovi će osnažiti osjećaj kontrole nad vlastitim životima, povećati će im se mogućnost izbora i kreativno provođenje slobodnog vremena, uključiti će se u sve aspekte rada na programa što će se odraziti na povećanje svijesti o potrebi veće građanske odgovornosti pri rješavanju problema u zajednici.

Aktivnost 1.b.: Organiziranje socijalnih akcija u zajednici

Vijeće mladih inicirati će i koordinirati 4 socijalne akcije u zajednici, u godini dana trajanja programa, kao što su: čišćenje igrališta i parkova, održavanje društvenog centra, čišćenje ilegalnih odlagališta smeća, sakupljanje otpadnog papira, poboljšavanje uvjeta na sportskom igralištu uz društveni centar, osmišljavanje i organiziranje raznih predstava, festivala, izložbi, sportskih događanja, itd. Oko 80 mladih sudjelovati će u akcijama (cca. 50 radnih sati). O događanjima i akcijama zajednica će biti obaviještena preko oglasa, plakata, pozivnica te kroz svakodnevne aktivnosti centra i kroz glasilo mladih.

Aktivnost 1.c.: Izdavanje lokalnih novina (glasila mladih)

Novinarska grupa, od 5-8 članova i oko 10 suradnika, uključiti će se u različite faze u izdavanju glasila mladih “Bez cenzure”. 6 brojeva, odgovarajuće kvalitete, u nakladi od najmanje 100 kopija svaki broj, biti će izdano u godinu dana trajanja programa (cca. 60 radnih sati po jednom broju glasila mladih). Akcije u zajednici, aktivnosti Vijeća mladih, razgovori s istaknutim pojedincima iz zajednice, zdravstveni problemi i problemi okoliša, predstavljanje nevladinih udruga, članci za mlade, razmjena informacija između nevladinih udruga, lokalne uprave i drugih grupa u zajednici, itd. biti će neke od zastupljenih tema. Novine će se distribuirati kroz društveni centar te kroz lokalne trgovine i kioske. Lokalna uprava i druge organizacije i udruge s kojim PRIJATELJ surađuje, primat će izdane brojeve glasila

Aktivnost 1.d.: Organiziranje predavanja, diskusija i/ili debata

5 predavanja, diskusija i/ili debata biti će organizirano, u toku 12 mjeseci trajanja programa. oko 100 adolescenata i odraslih članova zajednice sudjelovati će u predavanjima, diskusijama i/ili debatama (16 radnih sati). Predavanja, diskusije i/ili debate održavati će se u društvenom domu, a voditi će ih profesionalni predavači, liječnici, psiholozi, socijalni radnici, pravnici, itd. Teme će se birati sukladno interesima mladih, a neke od tema biti će: građanske inicijative, zaštita prava mladih, seksualnost, prevencija AIDS-a, zlouporaba droga i alkohola, itd. Nakon svakog održanog predavanja, diskusije i/ili debate sudionicima će biti podijeljeni upitnici pomoću kojih će se analizirati mišljenja i utvrđivati uspješnost i buduće teme.

Rezultat 2.: Započeti će proces samo-organiziranja zajednice i mladi stanovnici Petruševca/Žitnjaka biti će u mogućnosti zastupati dobrobit zajednice.

Aktivnost 2.a.: Organiziranje i razvijanje mreže volontera

Program će promovirati razvoj mreže od 20 volontera (cca. 30 radnih sati mjesečno). Volonteri će biti

regrutirani iz lokalne zajednice i uključivati će se u provođenje aktivnosti prema vlastitim željama i

interesima. Također će se nastojati mobilizirati volonteri iz ostalih dijelova grada. Volonteri će prisustvovati

redovitim sastancima (6) na kojima će zajedno s djelatnicima planirati, organizirati i rješavati tekuće probleme (ukupno 24 radna sata).

Aktivnost 2.b.: Formiranje grupa za samopomoć, “Grupa za osobni rast i razvoj” i “Grupa za pomoć u učenju”

Oformiti će se grupe za samopomoć, kao što su “Grupa za osobni rast i razvoj” i “Grupa za pomoć u učenju”

(10-12 osoba po grupi). Grupe će se sastajati jednom tjedno u društvenom centru (80 radnih sati po svakoj grupi). Na sastancima “Grupe za osobni rast i razvoj” razgovarati će se o pitanjima od zajedničkog interesa za njezine članove te o specifičnim problemima adolescencije kao što su: seksualnost i kontrola rađanja, muško-ženski odnosi, odnosi u obitelji, prijateljstvo, predrasude, osobne vrijednosti itd. Članovi grupe biti će mladi koji pokazuju tendenciju razvijanja poremećaja u ponašanju (povučenost, bježanje iz škole, promiskuitet, agresivnost, itd.). Članovima grupe podršku će pružati socijalni radnik/pedagog koji će ih također podučiti tehnikama mirnog rješavanja sukoba te im ukazati na čitav niz psiho-socijalnih komponenti, kao što su: osobna distanca, pozitivni- negativni “feed back”, grupna dinamika, utjecaj vršnjaka, itd., a koje us bitnie za osobni rast i razvoj. “Grupa za pomoć u učenju” također će održavati svoje sastanke u društvenom domu, jednom tjedno. Članovima grupe pružiti će se pomoć u savladavanju školskog gradiva te će ih se upoznati s tehnikama pravilnog učenja.